Sudoku je osmišljen u Sjedinjenim Državama, dobio je ime u Japanu, a proslavio se u Britaniji. Howard Garns, umirovljeni arhitekt iz Indianapolisa, osmislio ga je pod nazivom „Number Place”. Prvi put ga je objavio Dell Pencil Puzzles & Word Games u svibnju 1979. Japanski izdavač Nikoli predstavio ga je 1984. i dao mu ime sudoku. Postao je svjetska senzacija nakon što ga je The Times iz Londona počeo objavljivati 12. studenoga 2004. Ranije preteče pojavile su se u francuskim novinama 1890-ih, a korijeni mu sežu i do latinskih kvadrata Leonharda Eulera iz 1780-ih.
| Godina | Događaj | Izvor |
|---|---|---|
| 1782 | Euler postavlja problem 36 časnika, temeljno pitanje o latinskim kvadratima | MAA Convergence |
| 1892 | Le Siècle (Pariz) objavljuje zagonetku s magičnim kvadratom 9×9 i podkvadratima 3×3 | Christian Boyer |
| 1895 | La France objavljuje mrežu B. Meyniela 9×9 sa znamenkama od 1 do 9 | Christian Boyer |
| 1979 | Dell objavljuje „Number Place” Howarda Garnsa (svibanjsko izdanje) | Crown Hill Heritage Foundation |
| 1984 | Nikoli ga predstavlja u Japanu i daje mu ime | Nikoli |
| 1986 | Nikoli uvodi pravilo simetričnog rasporeda zadanih znamenki | Nikoli |
| 2004 | The Times počinje objavljivati „Su Doku” 12. studenoga | Wayne Gould |
| 2005 | Sudoku Live emitira se na Sky Oneu 1. srpnja | Guinness World Records |
| 2006 | Prvo Svjetsko prvenstvo u sudokuu održava se u Lucci od 10. do 12. ožujka | World Puzzle Federation |
| 2012 | Računalnom pretragom dokazan je minimum od 17 zadanih znamenki | McGuire i sur. |
| 2021 | Maki Kaji, osnivač Nikolija i „otac sudokua”, umire 10. kolovoza | Al Jazeera, NPR |
Latinski kvadrati: matematički prethodnik
Latinski kvadrat je mreža n×n u kojoj se svaki simbol pojavljuje jednom u svakom retku i stupcu. Riješeni sudoku latinski je kvadrat 9×9 s dodatnim pravilom za kvadrate 3×3. Leonhard Euler proučavao je takve mreže 1780-ih, a najpoznatiji je njegov „problem 36 časnika”. U njemu se pita je li moguće rasporediti 36 časnika šest činova iz šest pukovnija u kvadrat 6×6 tako da se nijedan čin ni pukovnija ne ponavljaju u istom retku ili stupcu (MAA Convergence). Euler se bavio matematikom, a ne sastavljanjem zagonetki, pa je tvrdnja da je izumio sudoku pretjerana.
Zagonetke u francuskim novinama 1890-ih
Najbliže rane preteče pojavile su se u francuskim novinama. Godine 1892. Le Siècle objavio je brojčanu zagonetku 9×9 podijeljenu na podkvadrate 3×3, oblikovanu kao magični kvadrat. Dana 6. srpnja 1895. dnevnik La France objavio je mrežu B. Meyniela koja je koristila znamenke od 1 do 9 jednom u svakom retku i stupcu. Među starim zagonetkama najviše nalikuje sudokuu. Kvadrati 3×3 nisu bili ucrtani, a zagonetka je imala pravila magičnog kvadrata prema kojima zbroj znamenki na dijagonalama mora biti 45. Povjesničar zagonetki Christian Boyer ponovno je otkrio te mreže i objavio ih u časopisu Pour La Science 2006. godine (Boyer, francuske preteče sudokua). Boyer također napominje da Eulerov rad o latinskim kvadratima iz 1782. nije sadržavao podkvadrate 3×3.
Howard Garns i Number Place (1979.)
Moderna zagonetka prvi se put pojavila u svibanjskom izdanju časopisa Dell Pencil Puzzles & Word Games 1979. pod nazivom Number Place. Dell nije naveo autora, a poslije se utvrdilo da je to bio Howard Garns (1905.–1989.), umirovljeni arhitekt i samostalni sastavljač zagonetki iz Indianapolisa (Crown Hill Heritage Foundation). Garns je latinskom kvadratu dodao pravilo za kvadrate, što je ključno za funkcioniranje zagonetke. Umro je 1989., prije nego što je sudoku postao slavan.
Nikoli daje ime sudoku (1984.)
Nikoli, izdavač zagonetki iz Tokija, pronašao je Number Place u američkom časopisu sa zagonetkama i predstavio ga u Japanu 1984. pod nazivom „Suuji wa dokushin ni kagiru”, što otprilike znači „znamenke moraju biti same”. Naziv je ubrzo skraćen u Sudoku (数独), odnosno „pojedinačna znamenka”. Godine 1986. Nikoli je uveo pravilo da se zadane znamenke raspoređuju simetrično (Nikoli). Sudoku je registrirani zaštitni znak Nikolija u Japanu, pa drugi japanski izdavači zagonetku nazivaju Number Place.
Osnivač Nikolija, Maki Kaji, desetljećima je promicao zagonetku i često su ga nazivali „ocem sudokua”. Umro je u Tokiju 10. kolovoza 2021. u dobi od 69 godina (NPR, Al Jazeera).
Wayne Gould i The Times (2004.)
Wayne Gould, umirovljeni sudac s Novog Zelanda koji je radio u Hong Kongu, pronašao je knjigu sudokua u Tokiju 1997. Oko šest godina razvijao je program koji može sastavljati zagonetke s jednim rješenjem, a zatim ih ponudio novinama The Times, koje su 12. studenoga 2004. počele objavljivati „Su Doku” (Wayne Gould). Suparničke britanske novine slijedile su ih nekoliko tjedana poslije. Do srpnja 2005. počela se prikazivati televizijska emisija uživo Sudoku Live na Sky Oneu, koju Guinness navodi kao prvu televizijsku emisiju o sudokuu.
Natjecanja i matematika (od 2006.)
World Puzzle Federation održao je prvo Svjetsko prvenstvo u sudokuu u Lucci u Italiji u ožujku 2006. Pobijedila je Jana Tylová iz Češke (WPF). Prvenstvo se održava gotovo svake godine od tada. Kota Morinishi iz Japana osvojio je najviše naslova, četiri. Potpuni popis prvaka nalazi se na našoj stranici svjetski rekordi u sudokuu (na engleskom).
Sudoku je privukao i zanimanje matematičara. Bertram Felgenhauer i Frazer Jarvis prebrojili su 2005. godine 6.670.903.752.021.072.936.960 mogućih mreža, a 2012. tim s University College Dublin dokazao je da sudoku mora imati najmanje 17 zadanih znamenki. Oba su rezultata objašnjena u članku koliko sudoku zagonetki postoji (na engleskom).
Je li sudoku japanski ili kineski?
Strogo gledano, ni japanski ni kineski. Zagonetka je nastala u Sjedinjenim Državama, a naziv je japanski. Nema kinesko podrijetlo, iako se brojčani rasporedi nalik latinskim kvadratima, poput drevnog kineskog kvadrata Lo Shu, katkad spominju kao daleki rođaci. Magični kvadrati drukčija su vrsta zagonetke: u njima zbrojevi znamenki u retcima, stupcima i dijagonalama moraju biti jednaki, dok sudoku uopće ne zahtijeva računanje.
Od novina do mobitela
Danas većina ljudi rješava sudoku na zaslonu, a aplikacije nude ono što papir ne može: automatske bilješke, poništavanje poteza, provjeru pogrešaka i beskonačno mnogo zagonetki. Mana je to što su mnoge besplatne aplikacije zatrpane oglasima. Sudoku Royale zadržava ugođaj novinskog sudokua: jedna pregledna ploča bez oglasa, uz dnevnu zagonetku i vježbe tehnika za one koji žele napredovati. Savjete za prelazak na aplikaciju potraži u članku kako odabrati aplikaciju za sudoku (na engleskom).
Česta pitanja
Tko je izumio sudoku?
Howard Garns, umirovljeni arhitekt iz Indianapolisa, osmislio je modernu zagonetku pod nazivom Number Place. Dell Pencil Puzzles & Word Games objavio ju je u svibnju 1979. Nikoli joj je 1984. dao ime sudoku u Japanu.
Je li sudoku japanski?
Naziv je japanski, ali zagonetka je izumljena u Sjedinjenim Državama. Japanski izdavač Nikoli prilagodio ju je 1984. i nazvao Sudoku, što je skraćeno od izraza koji znači da znamenke moraju biti same.
Što znači sudoku?
Sudoku (数独) otprilike znači „pojedinačna znamenka”. Skraćeno je od naziva Suuji wa dokushin ni kagiru, „znamenke moraju biti same”, koji je Nikoli dao zagonetki 1984. godine.
Kada je sudoku postao popularan?
U Japanu je bio popularan od kasnih 1980-ih, a zatim je postao svjetska senzacija nakon što ga je The Times iz Londona počeo objavljivati 12. studenoga 2004. Tijekom 2005. slijedile su ga druge britanske i američke novine.
Tko je otac sudokua?
Makija Kajija, osnivača tvrtke za zagonetke Nikoli, često nazivaju ocem sudokua jer mu je dao ime i popularizirao ga u Japanu. Umro je 10. kolovoza 2021. Howard Garns osmislio je izvornu zagonetku.